Životna sredina ne smije da poznaje granice

Države Zapadnog Balkana imaju skoro iste ili slične probleme, rizike i izazove u oblasti životne sredine, zbog toga je regionalna saradnja najvažnija, smatraju u ministarstvima zaštite životne sredine Srbije i Sjeverne Makedonije.

Pomoćnica ministra u Ministarstvu zaštite životne sredine Srbije, Biljana Filipović Đušić,
kazala je da je države regiona teže ekološkim standardima, ali da je veoma zahtjevno i teško ekonomsku varijantu upodobiti sa ekološkom, jer je riječ o veoma skupim investicijama.

Filipović Đušić rekla je da sve države Zapadnog Balkana imaju skoro iste ili slične probleme, rizike i izazove u oblasti životne sredine, i da ih pogađaju isti zdravstveni rizici.

„Svi imamo veoma zastarjelu infrasrukturu i probleme sa otpadnim vodama, otpadom, remedijacijom zemljišta, sa industrijskim ali i istorijskim zagađenjem. Sve to zahtjeva ogromne investicije“, rekla je Filipović Đušić agenciji MINA.

Poglavlje 27 Crnu Goru će koštati oko 1,6 milijardi EUR, dok je Srbiji da bi dostgla standarde EU što se tiče životne sredine, prema riječima Filipović Đušić, potrebno oko 15 milijardi EUR.

„To je srazmejrno i teritoriji, ali i infrastrukturi koja je u Srbiji zapuštena i zahtjeva kompletnu rekonstrukciju. Imamo po procjeni 350 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja moramo da sagradimo“, navela je Filipović Đušić.

Ona smatra da je regionalan saradnja najvažnija jer, kako je istakla, zagađenje ne poznaje granice.

„Mi u regionu moramo najtješnje da sarađujemo, da formiramo kvalitetnija partnerstva sa institucijama i sa partnerskim ministarstvima da bi smo životnu sredinu podigli na viši nivo“, poručila je Filipović Đušić.

Kako je rekla, sa Crnom Gorom veoma dobro sarađuju i intezivno rade na prekograničnoj regionaolnoj saradnji.

Filipović Đušić je kazala da su pratili put Crne Gore kada je riječ o otvaranju poslavlja 27, ali da se razlikuju neki modaliteti kada je slučaj sa Srbijom, zvog čeka je Crna Gora brže otvorila poglavlje.

„Srbija će morati mnogo više da radi kako bi preračunala tranzicione periode da ne bi napravili grešku. Mi smo takođe mogli bez tih detaljnih specifičnih direktiva da otvaramo pregovaračku poziciji. Međutim, veoma je važno na pravi način izračunati tranzicione periode kako se kasnije ne bi plaćali penali, jer to može najviše da košta državi i finansijskih resursa“, navela je ona.

Filipović Đušić je kazala da, imaući u vidu finansijske mogućnosti, države regiona imaju minimalan udio što se tiče efekata gasova staklene bašte, u odnosu na razvijene zemlje.

„Zbog toga nije fer prozivati stalno da mi moramo da se uskladimo. Moramo, ali paralelno sa našim mogućnostima. Moramo da imamo neku vrstu industrijalizacije koji će da omogući razvoj naših zemalja“, istakla je Filipović Đušić.

Prema njenim riječima, partnerstva su najvažanija ne samo za region nego i šire.

„Bez obzira na politilke ili bilo kakve druge razlike, životna sredina ne smije da poznaje granice“, poručila je Filipović Đušić.

Zamjenik ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje Sjeverne Makedonije, Jani Makraduli kazao je da je dobro što Evropska unija (EU) insistira na poglavju 27, ali da bi trebalo više da insistiraju same države zbog svojih građana.

„Životna sredina je najbitnija za kvalitet života građana i to treba sami da radimo, da nas ne gura previše Evropska komisija“, rekao je Makraduli agenciji MINA.

On je rekao da je dobro što postoje standardi koje države moraju da ispune, ali iukazao da to zahtijva puno novca.

„U proces prilagođavanja i putu ka članstvu u EU neka poglavlja mogu da se zatvore bez puno novca, samo sa administrativnim procedurama i političkom voljom, ali ovdje mora da se investira puno i zato taj proces dugo traje“, istakao je Makraduli.

On je saglasan da zemlje regiona dijele iste probleme „jer ni voda ni vazduh nemaju granice“.

Kako je naveo, u Crnoj Gori je prednost što nema mnogo termolektrana kao što je slučaj u Makedoniji, ali su zaštita voda i male hidroelektrane zajednički problem.

Makraduli je kazao da je regionalna saradnja važan instrument, ali smatra da države regiona slabo sarađuju.

„Dijelimo iste probleme i možemo zajedno više da napravimo. Nema puno podataka o prekograničnom zagađenju, niko ne zna koliko jedna država ima uticaja na drugu. Na gradinicama imamo neke kombinate, fabrike, a niko ne zna koliko to zagađuje susjednu državu. Treba definisati zajendičku politiku kako bi to riješili“, istakao je Makraduli.

On je rekao da je dogovoreno da makadonski pregovarački timovi budu posmatrači pregovaračkog procesa koji u oblasti životne sredine vodi Crna Gora i da uče na crnogorskom iskustvu.

„Svake godine i za svakog kandidata strožiji su uslovi, Mislim da ćemo mi imati iste uslove kao Crna Gora i biće dobro da se naši timovi prilagode na pitanja koja dolaze, standarde koji se traže. Radujem se da je Crna Gora to prihvatila“, kazao je Makraduli.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Izvor: MINA

Foto: MINA