Samoregulatorno tijelo doprinijelo bi poštovanju Kodeksa

Postojanje jedinstvenog samoregulatornog medijskog tijela doprinijelo bi boljem poštovanju Kodeksa novinara, ali i razumijevanju važnosti samoregulacije medija u zaštiti slobodnog i odgovornog novinarstva, ocijenila je direktorica programa Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini, Ljiljana Zurovac.

„Imati jedinstveno samoregulatorno medijsko tijelo bilo bi idealno rješenje i doprinijelo bi boljem poštovanju Kodeksa novinara, kao i razumijevanja novinara i građana o moći i važnosti samoregulacije medija u zaštiti slobodnog odgovornog novinarstva, bez kojeg nema razvoja slobodnog društva“, rekla je Zurovac agenciji MINA.

Ona smatra da bi, sa druge strane, takvo tijelo bilo oslonac, pomoć i podrška novinarima u zaštiti njihovog slobodnog rada bez pritisaka od bilo kojeg pojedinca ili institucije.

Zurovac je dodala da je veoma dobro upoznata sa situacijom u Crnoj Gori i da je u kontaktu sa kolegama novinarima, bivšim članovima samoregulatornog tijela Crne Gore i ombusmanima redakcija Vijesti, Monitor i Dan.

Ona je, takođe, učestvovala u procesu usvajanja jedinstvenog Kodeksa novinara Crne Gore, koji je, kako je kazala, odlično formulisan, precizan i jasan.

„Jedinstveno samoregulatorno tijelo za medije je potrebno, tu nema sumnje, ali je činjenica da je za njegov osnivanje i uspješan rad neophodna saradnja i zajednički dogovor svih vlasnika medija i odgovornih urednika. Samoregulacija medija je dobrovoljni proces i tu ne može ništa uraditi po pritiscima i na silu“, saopštila je Zurovac.

Ona smatra da je dobra volja i želja za zajedničkim djelovanjem prvi i osnovni uslov za razvoj i primjenu medijske samoregulacije.

Redakcijski ombudsmani su, prema njenim riječima, takođe vid samoregulacije, ali samo za medij koji ga je uspostavio.

„Ta osoba naravno mora biti izuzetno nezavisna i od vlasnika medija i urednika, i nezavisno, isključivo prema Kodeksu novinara, ocjenjivati da li ima etičkog prekršaja ili ne u sadržajima na koje se neko žali. Ombudsman redakcije takođe ima zadatak i da provjeri izvore informacija prije objavljivanja tekstova, jer tako štiti medij od mogućih tužbi po kleveti“, objasnila je Zurovac.

Ona je dodala da redakcijski ombudsmani rade samo za svoje medije, tako da su ostali, koji nemaju svog ombudsmana, prepušteni sami sebi.

„Zbog toga je nedostatak jedinstvenog samoregulatornog tijela za sve medije problematičan“, navela je Zurovac.

Ona smatra da su za dobru primjenu Kodeksa novinara u interesu javnosti odgovorni sami novinari.

Novinari, prema njenim riječima, treba da prihvate Kodeks kao svoju „svetu knjigu“, jer slijedeći vodilje date u Kodeksu, oni sebi olakšavaju posao i ujedno se štite od greški i tužbi.

„Nažalost, na našim prostorima vrlo često se događa da novinari budu tuženi i napadani od javnih ličnosti, političara ili tajkuna baš zato što su pisali istinito, profesionalno i u interesu javnosti“, saopštila je Zurovac.

Ona je podsjetila da još ima jako puno nerasvjetljenih napada i ubistava profesionalnih novinara, što je žalosna činjenica.

„Međutim, to nikako ne znači da vodilje date u Kodeksu novinara treba ignorisati“, poručila je Zurovac.

Ona je kazala da su internacionalne organizacija za zaštitu profesionalnih novinara, kao i Evropski sud za ljudska prava na raspolaganju novinarima, a da je odbrana uvijek lakša ukoliko se on pridržavao Kodeksa i radio profesionalno svoj posao.

„Ali, u takvim situacijama novinarima je teško da sami reaguju bez podrške organizacije kao što je samoregulatorno tijelo, koje bi stalo iza njih i argumentovano branilo novinarski profesionalni i slobodni rad“, navela je Zurovac.

Kada je riječ o regulaciji eventualnog kršenja Kodeksa na portalima i u komentarima korisnika, ona smatra da je to veliki problem i ogroman izazov.

„Oni nas stavljaju u vrlo tešku poziciju da moramo braniti slobodu izražavanja i mišljenja građana na internetu, a s druge strane smo konstantno suočeni sa zlouporebom korištenja internet prostora za to slobodno izražavanje“, objasnila je Zurovac.

Ona je dodala da se ne može govoriti o kršenju Kodeksa novinara u komentarima posjetilaca, jer oni koji pišu komentare nijesu novinari, već građani i čitaoci koji nemaju obavezu da poštuju Kodekskao novinari.

„Tu i jeste problem. Veliki broj građana misli da je u demokratskom društvu, u kojem je sloboda mišljena i izražavanja zagarantovana, sve dozvoljeno i bez ograničenja i da mogu napisati bilo šta o bilo kome ili bilo čemu bez ikakvih posljedica. A to nije tako“, rekla je Zurovac.

Ona smatra da neukost i neinformisanost građana o njihovoj odgovornosti za napisano, kao i za posljedice napisanog u javnom internet prostoru, dovodi do toga da u njemu ima jako puno govora mržnje, huškačke retorike, prijetnji i diskriminacije.

Zakoni se, kako je navela, jednako odnose na internet, kao i na sve drugo u javnom životu, zbog čega je veoma važno da mediji, posebno online, daju informacije svojim posjetiocima o njihovim pravima i odgovornosti, kao i o zakonskim posljedicama koje svako od njih može snositi kršenjem zakona, ukoliko šire govor mržnje, upućuju prijetnje ili huškanje.

„To su krivična djela, to nije sloboda izražavanja“, poručila je Zurovac.

Ona je navela da Vijeće za štampu i online medije, samoregulatorno tijelo u BiH, redovno realizuje masovne kampanje pod nazivom „STOP! Govor mržnje!“, s ciljem edukovanja medijskih profesionalaca i građana o potrebi zaštite slobode izražavanja i posljedicama govora mržnje kao zloupotrebe slobode izražavanja.

„Upravo smo ovih dana počeli novu kampanju za ovu godinu, u toku koje ćemo raditi niz edukacionih radionica za novinare i urednike u više od 20 online medije, pomažući im da se izbore sa govorom mržnje u komentarima na svojim portalima, a da pri tome ne ugroze pravo posjetiocima da izraze slobodno mišljenje. To podrazumijeva i edukaciju tih posjetilaca o njihovim pravima, ali i ograničenjima“, rekla je Zurovac.

Ona je poručila da sloboda bez odgovornosti vodi ka anarhiji.

„To se ne smije dozvoliti, inače će krajnji rezultat biti zatvaranje interneta i njegova potpuna kontrola, a to nikome ne bi išlo u prilog“, kazala je Zurovac.

Ona smatra da je preduslov boljeg poštovanja Kodeksa i etičkog izvještavanja visoka svjesnost vlasnika medija da posjedovanje medija znači odgovornost prema javnosti i da je nezavisnost uredničkog odlučivanja i politike iznad političkih, pa i vlasničkih interesa.

„Ukoliko su glavni urednici slobodni i profesionalni u svom odlučivanju, logičan je slijed da će i novinari toga medija biti etični i profesionalni“, saopštila je Zurovac.

Ona je podsjetila da je Kodeks za štampu i online medije u BiH definisna forma i obavezujući etički kodeks za sve novinare štampe i online medije kao što je to i Kodeks za audio-vizualne sadržaje Regulatorne agencije za komunikacije BiH, za radio i TV.

Novinari su, kako je dodala, obavezni da se pridržavaju etičkih uputa i vodilja u Kodeksu.

„Etički i profesionalni prekršaji se rješavaju dvojako, u zavisnosti od težine prekršaja: samoregulacionim metodama objavom ispravke pogrešnih navoda, demanta ili izvinjenja, po reagovanju osobe ili dopisu iz neke od institucija“, objasnila je Zurovac.

Ona je kazala da u slučajevima klevete osobe mogu, nakon samoregulacije i „ublažavanja štete“, podići tužbu zbog klevete po građanskoj parnici, s obzirom na to da je kleveta dekriminalizovana u BiH 2000. godine.

Zurovac je istakla da je Kodeks u idealnim uslovima dovoljna zaštita, ali da u političkim uslovima, u kakvim mediji na Balkanu danas rade, teško da to može biti dovoljno.

“Zbog toga se vrlo često, u rješavanju žalbi na izvještavanje medija, kao i u cilju zaštite slobode odgovornog medijskog izvještavanja, pozivamo na deklaracije i preporuke Savjeta Evrope o slobodi istraživačkog novinarstva i političke debate u medijima, kao i na član 10 Evropske povelje o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, navela je Zurovac.

Ona je podsjetila i da slučajevi govora mržnje ili teških oblika diskriminacije, kao i svuda u Evropi, spadaju u domen krivičnih djela i tretiraju se u skladu sa krivičnim zakonima u BiH.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Izvor: MINA

Ilustracija: Pixabay