Medijska i informaciona pismenost neophodni za kvalitetnu informisanost
Kvalitetna informacija je jedan od aksioma demokratije, a razumijevanje medijskog djelovanja preduslov da se sadržajima koje oni proizvode postupi po zasluzi, te u tom procesu medijska i informaciona pismenost postaje instrument i preduslov razumijevanja medijskog okruženja i kvalitetne informisanosti – pokazuju rezultati istraživanja Instituta za medije.
„Živimo u vremenu u kojem promjene koje nas okružuju postaju prepreke ukoliko nam nedostaje znanja da ih razumijemo i iskoristimo. Tehnološka stratifikacija i jaz koji iz nje proističe ima za posledicu nerazumijevanje sistemskih i individualnih rešenja kao nužnih pretpostavki informisanog građanina“ – navodi se u predgovoru publikacije Iskustva i perspektive medijske i informacione pismenosti u obrazovnom sistemu Crne Gore.
Rezultati istraživanja pokazuju da je stanje u oblasti medijske pismenosti u Crnoj Gori u kvalitativnom i kvantitativnom padu.
„Gubitak povjerenja građana u medije, loši pokazatelji nivoa medijske pismenosti, rezultati PISA testiranja opominju na stanje u ovoj oblasti. Iako je predmet medijska pisemenost uveden kao izborni predmet u gimnazijama prije deset godina, indikatori uspješnosti realizacije ove incijative ukazuju da je nastava na ovome predmetu opstala zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Djelovanje civilnog sektora je bilo sporadično, a pravovremena reakcija države je izostala“ – stoji u istraživanju Instituta za medije koji je ispitivao stanje i razvoj medijske i informacione pismenosti u Crnoj Gori.
Kako navode, rad su usmjerili na obrazovni sistem i ispitivali izazove i perspektivu implementacije ovoga predmeta.
„Decenijska distanca između uvođenja predmeta medijska pismenost na srednjoškolskom i fakultetskom nivou poslužili su kao dodatan povod da se detaljnije bavimo ovom temom. Svi akteri koje smo uključili u istraživanje su ukazali na stanje u toj oblasti. Istraživanje je pokazalo da je za dalju perspektivu potrebna značajnija priprema inicijative kao i kvalitetno i kontinuirano djelovanje svih aktera u društvu. Emancipacija građana je moguća samo ukoliko se sistem obrazovanja odazove i pripremi za predstojeće promjene — medijska i informaciona pismenost su jedan od najznačajnijih preduslova te promjene“ – ističu autori i autorke.
Tekst publikacije je podijeljen u dva dijela. Prvi dio sadrži rezultate istraživanja Iskustva i perspektive medijske i informacione pismenosti u obrazovnom sistemu Crne Gore. Drugi dio koji daje osvrt na rezultate istraživanja u zemljama regiona.
Istraživačke aktivnosti u svih pet pomenutih zemalja su dio regionalnog projekta Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za razvoj medijske i informacione pismenosti na Zapadnom Balkanu koji uz podršku Evropske unije implementiraju partnerske organizacije Mediacentar Sarajevo, Albanski medijski institut, Makedonski institut za medije, Institut za medije Crne Gore, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut, SEENPM.
Rezultati istraživanja će poslužiti kao osnov za proces javnog zagovaranja u sklopu istog projekta ali njegove rezultate mogu koristiti i istraživači, medijski eksperti, kreatori javnih politika, eksperti za edukaciju.
Istraživanje možete preuzeti sa linka.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
