Prošle godine dobili 34 prigovora na rad emitera

Agenciji za elektronske medije (AEM) je u prošloj godini dostavljeno 34 prigovora na rad emitera, koji se najčešće odnose na kršenje profesionalnih i programskih, kao i standarda vezanih za oglašavanje.

Prema istraživanju koje je uradio Juventas, svega 39,5 odsto ispitanika zna za postojanje regulatornih i samoregulatornih tijela kojima se mogu žaliti na medijski sadržaj, a među njima većina (78,4 odsto) ne može da imenuje ni jednu takvu instituciju/tijelo, iako ocjenjuje da zna da ta tijela postoje.

Istraživanje je pokazalo da 21,2 odsto ispitanika smatra da je AEM slobodan i nezavisan od bilo kakvog političkog ili ekonomskog uticaja, dok 20,2 odsto ocjenjuju suprotno. Oko 38 odsto ispitanika navodi da ne zna odgovor na to pitanje, što upućuje da su građani nedovoljno upoznati sa radom Agencije.

Iz AEM-a su agenciji MINA kazali da su svjesni činjenice da je komunikacija sa zainteresovanim javnostima proces koji je potrebno kontinirano unapređivati.

Zbog toga je, kako su naveli, AEM 2017. godine formirao Službu za odnose sa javnošću, čiji je primarni zadatak da izgradi, održava reputaciju i da obezbjeđuje nesmetani protok informacija.

“Pored obaveze propisane Zakonom o elektronskim medijima da Savjet AEM-a sve akte o pravima i obavezama pravnih ili fizičkih lica, sa obrazloženjem, bez odlaganja čini dostupnim javnosti, AEM na sajtu objavljuje sve svoje odluke, akta i aktivnosti koje su od značaja za javnost”, kazali su iz Agencije.

Oni su podsjetili da od sredine prošle godine AEM koristi novi sajt (www.aemcg.org), koji je urađen po najmodernijim standardima i prilagođen je slabovodim i slijepim osobama.

Iz Agencije su kazali da nove metode komunikacije, koje su u velikoj mjeri zastupljene kod mladih, zahtijevaju nove vještine i u ljudskim odnosima i u korištenju raznovrsnih uređaja i aplikacija.

Kako su naveli, s obzirom na toda AEM značajan dio aktivnosti posvećuje promociji medijske pismenosti, kao i da i roditelji i djeca u značajnoj mjeri koriste različite društvene mreže i mobilne aplikacije, Agencija je pokrenula veb sajt www.medijskapismenost.me, Facebook nalog – @MedijskaPismenostMNE i Instagram nalog – medijskapismenostmne.

„Na taj način želimo da se približimo i roditeljima i djeci, da kroz njihove svijet pričamo o medijskoj pismenosti. Želimo da im prenesemo poruku da mediji sami po sebi nijesu ni dobri ni loši, njihov uticaj na nas i živote naše djece zavisi od toga kako ih koristimo“, kazali su iz Agencije.

Prema njihovim riječima, AEM je otvoren za sve konstruktivne sugestije i predloge građana.

„U tom smislu organizujemo dane otvorenih vrata za sve zainteresovane. Namjera je da se, u interakciji sa njima, doprinese boljem razumijevanju uloge AEM-a, njenih aktivnosti i nadležnosti, s posebnim osvrtom na medijsku pismenost“, kazali su iz Agencije.

Oni su podsjetili da je Zakonom o elektronskim medijima predviđena mogućnost podnošenja prigovora fizičkih i pravnih lica, u vezi sa kršenjem odredbi Zakona od pružalaca AVM usluga (emitera i operatora).

„Prigovori na rad pružalaca AVM usluga koje AEM procesuira najčešće se odnose na kršenje profesionalnih i programskih standarda kao i standarda vezanih za komercijalne audiovizuelne komunikacije (oglašavanje). Od 1. januara do 31. decembra prošle godine, AEM-u je dostavljeno 34 prigovora na rad emitera“, naveli su iz Agencije.

Kako su kazali, Zakonom o elektronskim medijima propisano je da je emiter dužan da doprinosi slobodnom, istinitom, cjelovitom, nepristrasnom i blagovremenom informisanju javnosti o događajima u zemlji i inostranstvu, kao i poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja.

Iz Agencije su podsjetili da su i tokom prethodnih godina isticali stav da pitanje načela izvještavanja predstavlja pitanje profesionalne etike i primjene standarda novinarstva, i da je sporno da bilo koji državni organ, pa i AEM, vrši nadzor nad primjenom tih načela.

„AEM ostaje pri stavu da je neophodno unapređenje postojećeg zakonskog okvira jačanjem samoregulatornih mehanizama“, kazali su iz Agencije.

Činjenica je, kako su naveli, da iako svi mediji u Crnoj Gori imaju jedinstven etički kodeks, na nivou cijele medijske zajednice ne postoji jedinstveno samoregulatorno tijelo

Iz Agencije su rekli da se, imajući u vidu izmjene i dopune Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama, koje se odnose jačanje pitanja samoregulacije i koregulacije, tokom ove godine očekuju značajne aktivnosti u vezi sa izmjenom postojeće regulative i implementacijom ovih standarda.

„Ne smije se zanemariti da samoregulacija i koregulacija predstavljaju veoma značajan mehanizam koji je nužno koristiti i u procesu promocije medijske pismenosti“, smatraju u AM-u.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kroz realizaciju projekta “Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro”. Sadržaj je isključiva odgovornost agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove SAD. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Izvor: MINA

Foto: aemcg.org