Ograničeni finansijski i administrativni kapaciteti najveći izazov

Ograničeni finansijski i administrativni kapaciteti najveći su izazov kada je u pitanju upravljanje vodama, kao podoblast pregovaračkog poglavlja 27, smatra direktor Uprave za vode, Damir Gutić.

„Više puta pominjana teza da je Pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene najizazovnije i najzahtjevnije, sada dobija na značaju, a ovo se naročito odnosi na podoblast upravljanje vodama“, kazao je Gutić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, brojni su izazovi kada se govori o toj temi.

„Ali su definitivno najizraženiji ograničeni finansijski i administrativni kapaciteti“, istakao je Gutić.

On je podsjetio da je Nacionalnom strategijom za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine Evropske unije (EU) u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, procijenjeno da će samo trošak usklađivanja EU direktive za zaštitu od poplava do 2035. godine iznositi 128,7 miliona EUR.

„A kompletan godišnji budžet Uprave za vode za ovu godinu iznosi oko 330 hiljada EUR“, kazao je Gutić.

Iz toga se, kako je naveo, vidi koliko je poseban izazov prilagođavanje institucija novim obavezama koje proizilaze iz preuzimanja pravne tekovine EU, i koliko ih posla čeka.

„Pred nama jeste vrijeme puno izazova, ali i mogućnosti za promjenama i kvalitetnim rješenjima. Osiguravanje dovoljne količine vode, zaštita voda, zaštita voda od zagađivanja kao i zaštita od štetnog dejstva voda, presudne su funkcije za razvoj svake zajednice“, istakao je Gutić.

On je dodao da su zajedničko razumijevanje i pristup od ključnog značaja za uspješno i efikasno sprovođenje politike upravljanja vodama u Crnoj Gori.

Na pitanje kako ocjenjuje odnos države prema vodnim, i uopšte prirodnim resursima, on je kazao da sama činjenica da je u najvećem pravnom aktu Crna Gora definisana kao ekološka država, daje jasne smjernice i načela upravljanja vodnim, i uopšte prirodnim resursima.

„Upravljanjem vodama u Crnoj Gori bavi se veliki broj institucija, ali su nadležnosti definisane i jasno podijeljene. Uprava za vode je s početka ove godine postala samostalan organ i to nas još više obavezuje da svojim angažmanom damo doprinos u rješavanju vrlo složenih i zahtjevnih pitanja“, rekao je Gutić.

On je iocijenio da glavni zadatak države u narednom periodu mora biti uspostavljanje mehanizma poboljšane koordinacije između svih aktera uključenih u taj proces.

„Ono što treba da bude cilj jeste podizanje svijesti o održivom i integralnom upravljanju prirodnim resursima, uz podsjećanje da je svaki pojedinac u obavezi da se pridržava Ustava i zakona ove zemlje“, poručio je Gutić.

Upitan da li smatra da politike koje Crna Gora donosi idu u pravcu očuvanja vodnih resursa, on je rekao da je do sada više pažnje posvećeno transpoziciji propisa EU o vodama, nego njihovoj primjeni.

„Stepen transpozicije je visok, i do kraja ove godine očekuje se da će crnogorsko zakonodavstvo biti u potpunosti usklađeno sa Okvirnom direktivom o vodama i ostalim EU direktivama iz oblasti upravljanja vodama“, kazao je Gutić.

Kako je naveo, s obzirom na to da je Crna Gora kandidat za pristupanje EU, potrebno je u potpunosti implementirati evropsko zakonodavstvo, institucionalne okvire i standarde.

Gutić je podsjetio da Zakon o vodama, kao krovni, definiše Strategiju upravljanja vodama i Plan upravljanja vodama rječnog sliva, kao ključna planska dokumenta u toj oblasti.

On je dodao da je Vlada u junu 2017. godine usvojila Strategiju upravljanja vodama, kojom se utvrđuju dugoročni pravci upravljanja vodama u Crnoj Gori.

„Planovi upravljanja vodama za oba rječna sliva, Jadranski i Dunavski, pripremaju se kroz IPA projekat Jačanje kapaciteta za implementaciju Okvirne direktive o vodama u Crnoj Gori, i njihova finalizacija se očekuje sredinom naredne godine“, kazao je Gutić.

On je podsjetio da su usvajanje tih planskih dokumenata, nadogradnja sistema upravljanja vodama, kao i kvalitetan monitoring voda, bili ključni zahtjevi EU za otvaranje poglavlja 27, kada je kvalitet voda u pitanju.

„Otvaranje ovog poglavlja predstavlja priznanje svim crnogorskim institucijama za intenzivan rad na usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa EU direktivama koje tretiranju ovu oblast“, smatra Gutić

Upitan da prokomentariše ekspanziju gradnje malih hidroelektrana (mHE), i da li je to u skladu sa politikom EU u oblasti zaštite životne sredine, Gutić je kazao da politika upravljanja vodama mora biti očuvanje vodnih resursa i njihovo racionalno korišćenje.

„Treba da budemo svjesni činjenice ogromnog hidrološkog potencijala koji Crna Gora ima“, rekao je Gutić.

Kako je naveo, uloga Uprave za vode u toj hidroenergteskoj politici ogleda se, u najvećoj mjeri, u procesu izdavanja vodnih akata.

„Ovaj organ je dužan da propiše vodne uslove, poštujući načela upravljanja vodama i vodeći računa o prioritetima u vodosnabdijevanju“, pojasnio je Gutić.

On je dodao da razvoj proizvodnje električne energije treba da se odvija prema opredjeljenjima usvojenim u strateškim dokumentima koja se odnose na razvoj energetike u Crnoj Gori.

„Ipak, svi moramo uvažavati potrebe i osluškivati lokalno stanovništvo koje gravitira na prostoru na kojima je planirana izgradnja mHE, kako bismo došli do win-win situacije za sve. Politika države se zasniva na dobrobiti njenih građana, i to treba da bude obaveza za sve donosioce odluka“, smatra Gutić.

Na pitanje kada bi, po njegovom mišljenju, poglavlje 27 moglo biti zatvoreno, iImajući u vidu sve obaveze koje se moraju ispuniti, Gutić je rekao da je Crna Gora izabrala evropski put, na kojem je očekuju brojni izazovi.

Kako je naveo, EU podstiče Crnu Goru da nastavi proces usklađiivanja s pravnom tekovinom i pripremama za njeno djelotvorno sprovođenje, i da u cjelini, već prije pristupanja, razvije politike i instrumente što sličnije onima koje postoje u Uniji.

Prema riječima Gutića, Crna Gora se obavezala da će biti spremna da pravnu tekovinu iz poglavlja 27 sprovodi od dana pristupanja EU.

On je kazao da je oblast upravljanja vodama samo je jedan segment životne sredine, i da se njome bavi veliki broj institucija.

„Kada tome dodamo i upravljanje otpadom, horizontalno zakonodavstvo, zaštitu prirode, industrijsko zagađenje, hemikalije, buku, civilnu zaštitu, kao i klimatske promjene, jasno vam je da sa ove distance ne možemo znati kada ovo poglavlje može biti zatvoreno“, rekao je Gutić.

On je dodao da kompletna javnost mora biti svjesna procesa koji traje i koji će trajati.

„Ali nam svaki pojedinac može pomoći tako što će čuvati prirodne resurse, jer su oni zalog naše budućnosti“, poručio je Gutić.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.

Izvor: MINA

Foto: Uprava za vode