Nijedan identitet ne postoji izolovan sam po sebi

Finale drugog dana festivala PRIME obilježila je projekcija dokumentaraca "SISTEM: Inkluzija Roma" i "MLADI: Mentalno zdravlje mladih". Brojna publika, u kojoj su dominantno bili upravo mladi, aplauzom je pozdravila ova ostvarenja i u sali Crnogorske kinoteke zatražila "pravdu za Rome".

Drugi festivalski dan počeo je počeo je izuzetno zanimljivom radionicom o storitelingu koja je ponudila malo drugačiji, više umjetnički pristup sadržaju, zatim se kroz panel "Pluralizam identiteta" govorilo o tome što ujedinjuje sve marginalizovane grupe u Crnoj Gori u suočavanju sa izazovima, dok je u segmentu predstavljanja medijskih proizvoda na panelu Ljudska prava i mediji ugošćena Lejla Kalač iz RTV Rožaje čiji je rad izabran na konkursu da bude prikazan u okviru festivala.

Dokumentarac SISTEM bavi se problemima sa kojima se suočava o romska populacija u Crnoj Gori zbog činjenice da Romi nemaju autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu, što ih sputava da ostvare svoja osnovna ljudska prava, iako je Ustavom zagarantovana autentična zastupljenost manjina u crnogorskom parlamentu.

Fokus filma je na potresnoj ispovijesti Bidaima Huseinija, oca dva maloljetna dječaka sa cerebralnom paralizom, koji zbog svoje specifične situacije u Crnoj Gori ne uspijeva da ostvari status apatrida

Neriješeno pitanje autentičnog predstavnika Roma u parlamentu odražava se i na mladu romkinju Violeta Hajrizaj, koja radi na internet portalu Romanet, i koja četvrtu godinu za redom ne uspijeva da upiše fakultet. Na ovu temu u dokumentarcu govori Elvis Beriša, romski aktivista i izvršni direktor NVO Phiren Amenca – Koračajte sa nama.

Dokumentarac MLADI: Mentalno zdravlje mladih – bavi se tematikom mentalnog zdravlja mladih u Crnoj Gori, kroz prizmu nedostatka institucionalne brige o mladima. O mentalnom zdravlju mladih u dokumentarcu govore: Sanja Šišović, programska direktorica NVO CAZAS; dr Ivan Krgović, dječiji psihijatar; psihološkinja Varja Pejković, uključujući i grupu mladih volontera CAZAS-a.

Pripadnici marginalizovanih grupa žele da se generalna populacija odnosi prema njima kao jednakima, umjesto da se o njima sudi na osnovu identiteta, poručeno je sa panela "Pluralizam identiteta" čija moeratorka je bila Kristina Ćetković, programska direktorica NVO 35mm.

Na panelu su govorili načelnik Direkcije za integraciju Roma i Egipćana Sokolj Beganaj, antropološkinja i etnološkinja Milica Nikolić, predsjednik Skupštine UMHCG Miloš Ranitović i izvršni direktor LGBT Forum Progres Džon Barac, a zaključak njihovih izlaganja je da se vrlo često dešava da Nacionalne strategije i Akcioni planovi državnih institucija ostaju mrtvo slovo na papiru, bez konkretnog doprinosa unapređenju pozicije marginalnih grupa.

"Pluralizam uključuje različitost, ali i intersekcionalnost, nijedan identitet ne postoji izolovan sam po sebi. Svi smo skup različitih identiteta i osobenosti. Zašto je to važno? Jer je lako upasti u zamku da se o identitetskim pitanjima priča izolovano. Ako se neki problem posmatra kao problem samo određene zajednice, koji nema veze ni sa čim i ni sa kim drugim, onda to doprinosi daljoj izolaciji te zajednice", istakao je Džon Barac.

Prema riječima Beganaja, pripadnici romske i egipćanske populacije pomirili su se sa tim da od države često ne mogu ništa da očekuju i da moraju sami izlaziti na kraj sa poteškoćama sa kojima se suočavaju.

"Svaki građan koji ima kontakt sa tom populacijom zna i bez strategija i akcionih planova sa čim se ona suočava, da praktično nema oblasti u kojoj ti ljudi nemaju neke poteškoće sa kojima se suočavaju. Mi ih izolujemo i posmatramo radi EU i nekog dokumenta, da se stavi štrik negdje. Pitanje je da li zaista želimo da im pomognemo. Ne možemo ostaviti jednu populaciju da živi - ne sa nama, nego pored nas, koju samo posmatramo i tu i tamo ponešto odradimo za njih ad hoc i štrikiramo", poručio je on.

"Kao osoba sa invaliditetom doživljavao sam mnogo puta samo da me gledaju kroz tu prizmu, da me ne pitaju da li sam nečiji brat, partner, koje afinitete i talente imam. To je nešto što treba da se promijeni, pogotovo po pitanju strategija koje nam ne znače ništa ako mi ne povećamo svijest građana vezano za sve marginalizovane grupe. Treba sve nas gledati kroz prizmu kroz koju gledamo i generalnu populaciju i dati šansu svakome bez obzira na identitet", stav je Miloša Ranitovića.

Milica Nikolić skrenula je pažnju na to da se u Crnoj Gori identiteti doživljavaju kao presuda i da se zbog toga tom temom intenzivno bavimo posljednjih decenija.

"Identiteti imaju dvosmjerni karakter - s jedne strane vi birate sebe, birate što ste, a sa druge strane imate zajednicu koja vas smješta u neki kontekst, htjeli vi to ili ne. Jedini identitet koji treba jačati u Crnoj Gori po meni je građanski identitet, prema kojem smo svi jednaki i svi smo važni. Odnosi prema marginalnim grupama u Crnoj Gori su se minimalno mijenjali posljednjih decenija i sve su to posljedice kolektivne traume, jer naše obrazovanje, pogotovo ono koje promoviše građanski aktivizam, trpi zbog istorijskih dešavanja na ovim prostorima", objasnila je ona.

Drugi dan festivala Prime otvoren je radionicom o Storytellingu koju je vodio poznati reditelj, producent i ko-scenarista, kao i profesor Filmske i TV režije na FDU Cetinje Nikola Vukčević.

Na radionici koja je je namijenjena mladim filmskim stvaraocima, novinarima i medijskim profesionalcima Vukčević je pokušao da objasni što je filmska priča, koje su njene specifičnosti, na što bi trebalo obratiti pažnju sa aspekta zanata i umjetnosti, što to jednu priču čini vrhunskom, što čini nekoga majstorom priče.

Radionica je takođe bila namijenjena i predstavnicima manjinskih i marginalizovanih grupa koji žele da razviju svoje priče.

"Što marginalizovane grupe imaju da ponude? Mislim da se tu krije jedno ogromno bogatstvo autentičnosti, koje znaju samo oni. Mi ga ne znamo jer ga nismo iskusili", kazao je reditelj pričajući o procesu rada na dokumentarcima koji će biti prikazani na PRIME festivalu.

On je istakao da je autentičnost jedan od najbitnijih faktora u pričanju priča, pored zanatskog umijeća.

"Moramo ispričati neku priču koja ne postoji, koja je na neki način nova, a ta autentičnost krije se ponekad u najsitnijim detaljima", poručio je Vukčević.

Reditelj je posjetiocima objasnio što definiše junaka priče i koji segmenti čine strukturu svake priče. Radionica je bila interaktivna i zasnovana na konstantnoj komunikaciji sa posjetiocima koji su postavili niz interesantnih pitanja autoru filmova "Pogled sa Ajfelovog tornja" i "Dječaci iz ulice Marksa i Engelsa", sa kojim su i nakon događaja ostali da razgovaraju.

"Priča je put kroz vrijeme koji vode karakteri u pravcu poruke djela", poentirao je Vukčević pred kraj radionice.

U okviru predstavljanja medijskih proizvoda na panelu "Ljudska prava i mediji" gost drugog dana festivala PRIME ila je Lejla Kalač iz RTV Rožaje, a sa njom je razgovarala Milica Đokđurić, urednica medijskih programa u NVO 35mm. Prikazan je prilog Kalačeve rađen povodom 5. maja - Evropskog dana samostalnog života osoba sa invaliditetom čiji fokus je bio na intervjuu sa Mersadom Murićem, njenim sugrađaninom kao predstavnikom OSI.

Kalač je kazala da vidi možda svoju budućnost i u aktivizmu i podizanju svijesti o drugim društvenim grupama.

"Rožaje je grad koji je na tromeđi Kosova, Srbije i Crne Gore i tu je suživot ključna stvar. Ponosna sam što sam iz Rožaja i što sam dio tog društva koje karakteriše tolerancija", naglasila je ona i dodala da je čudi da više lokalnih televizija nije uzelo učešće na festivalu.

"Najviše se iz medija pamte tople, ljudske, životne priče koje uopšte nije lako napraviti. Prezasićeni smo političkim temama", poručeno je sa panela.

Organizatori festivala PRIME prisutnima su podijelili i Leksikone ključnih pojmova iz oblasti ljudskih prava OSI.

Publici je prikazan i film "Ne odustaj, nastavi" koji govori o socijalnoj inkluziji u obrazovanju. Nakon projekcije prisutnima se obrati reditelj Nikola Vukčević

"Ovo su djeca koja se nisu dala okolnostima i još jedno lijepo iskustvo koje smo svi skupa doživjeli. Ovaj projekat je spojio osjećanje da kreativno radimo svoj posao i da imamo priliku da uradimo još nešto, što je meni važno i drago", poručio je on i dodao da smatra da film i dalje ima snagu koja dovodi do reakcije.