Feb 16, 2022.

Građanski aktivizam mladih najvažnija potreba crnogorskog društva

Proces evropskih integracija donijeće mladim ljudima u Crnoj gori mnoge koristi a jedna od njih jeste i kvalitetnije obrazovanje - mladi će moći da se pod povoljnijim uslovima obrazuju na mnogim prestižnim fakultetima unutar EU što pruža dodatan podsticaj za nadogradnju njihovih vještina i talenata, objašnjava glavna pregovaračica Crne Gore i Evropske unije, Zorka Kordić u intervjuu za PRIME redakciju. Dodaje da priča o integracijama u EU nije priča o odlivu mozgova iz Crne Gore nego prilika da se najbolje evropske prakse i programi ugrade u budućnost i razvoj države, naročito u dijelu inovacija, novih zanimanja i daljeg razvoja nauke i istraživanja. Sagovornica PRIME redakcije smatra da je mobilnost mladih važna kako bi se povezali s ostatkom svijeta i osnažili da preuzmu kontrolu nad svojim životom i utiču na demokratske tokove u svom okruženju.

 

PRIME redakcija: Šta konkretno članstvo Crne Gore u EU donosi mladim ljudima, koje su to konkretne koristi koje će mladi dobiti?

KORDIĆ: Mladi su ključna ciljna grupa procesa evropskih integracija, ne samo kao onaj segment društva koji će najviše uživati u koristima članstva u EU, nego i kao njegovi aktivni sudionici već u ovoj fazi - s jedne strane u kontaktima s mladim ljudima iz EU kroz programe saradnje kao najbolji ambasadori Crne Gore, a sa druge kao oni koji oblikuju svaku javnu politiku i viziju evropske budućnosti Crne Gore.

PRIME redakcija: Što su koristi od članstva u EU u dijelu politika koje se tiču mladih?

KORDIĆ: To je prvenstveno  kvalitetnije obrazovanje, još veća mobilnost studenata i nastavnika, cjeloživotno obrazovanje, bolja školska infrastruktura i nastavna sredstva. Naravno, standardi EU u ovim politikama  usmjereni su ka većim šansama za bolju zapošljivost na tržištu rada, ali i za promociju jednakosti i aktivnog građanstva koje je uslov za pozitivne promjene u cjelokupnom društvu. Između ostalog, mladi će moći da se pod povoljnijim uslovima obrazuju na mnogim prestižnim fakultetima unutar EU što pruža dodatan podsticaj za nadogradnju njihovih vještina i talenata. Samim tim, stvoriće se prilike za snažniju mobilnost i sticanje radnih iskustava u zemljama EU, kako bi po povratku u Crnu Goru mogli dati naročit doprinos njenom razvoju. Ulaskom u EU će i Crna Gora postati ravnopravna u dijelu brojnih programa i projekata kojima se podstiču nauka, istraživanje, inovacije, nova zanimanja,  pa tako i omogućiti zapošljavanja koja će dalje oblikovati  budućnost Crne Gore. Dakle, priča o integracijama u EU nije priča o odlivu mozgova iz Crne Gore i napuštanje naših madih ljudi kako bi ostvarili na nekom tržištu rada u drugim članicama EU, nego je to prilika da se najbolje evropske prakse i programi ugrade u budućnost i razvoj Crne Gore, naročito u dijelu inovacija, novih zanimanja i daljeg razvoja nauke i istraživanja.

Članstvom Crne Gore u EU, naši državljani imaju priliku da budu potpuno ravnopravni na svim evropskim univerzitetima, odnosno, imaće jednaka prava kao i svi evropski državljani. Samim tim, imaće veće prilike za kontinuirano obučavanje i jačanje vještina koje su potrebne tržištu rada, veću uvezanost tržišta rada i obrazovanja, mogućnost aktivnijeg učešća u sektorskim politikama, ali i uticaj na kreiranje javnih politika koji se tiču mladih. Ovo samo po sebi predstavlja veliku vrijednost koju će naši mladi ljudi imati prilike da iskuse i tako unaprijede svoj profesionalni portfolio.

PRIME redakcija: Kako mladi iz Crne Gore mogu učestvovati tj. koji su načini da doprinesemo integracijama?

KORDIĆ: Najznačajnija je svakako uloga mladih kao svojevrsnih ambasadora Crne Gore, koji na najbolji način kroz kontakte, svoja putovanja, razmjenu studenata, svoju saradnju sa mladima u Evropi,  kroz društvene mreže, ali  najviše kroz programe mobilnosti kao što je  Erazmus, mogu mladima u EU približiti Crnu Goru i njene vrijednosti i tako uticati na kreiranje pozitivnog narativa o našoj zemlji. Ovo je jedan vid promovisanja evropske integracje Crne Gore prema žiteljima država Evropske unije koje će odlučivati o prijemu naše zemlje u EU.

Veoma je bitno da mladi u kontinuitetu kao specifična ciljna grupa budu angažovani u ovom procesu – da  dobijaju informacije koje kod njih neće izazivati nerealna očekivanja, a pripremiće ih za koristi i odgovornosti koje proističu iz članstva. Da bi se mladi što bolja integrisali u EU, potrebno je insistirati na značaju učenja o procesu evropske integracije i o EU i popularizovati ih kroz različite aktivnosti koje se sprovode sa školama. Takve aktivnosti podrazumijevaju posjete školama, posjete učenika institucijama, kvizove znanja, razmjene i slično – sve to može doprinijeti izgradnji i daljem jačanju pozitivnog odnosa mladih prema procesu pristupanja.

Mladi već sada znatno učestvuju i afirmišu integracije kroz razne formate. Jedan od vrlo zanimljivih projekata EU koji je koristan za našu državu je Garancija za mlade, koja u okviru svojih aktivnosti nudi stažiranja, obavljanje prakse, dodatna školovanja ali i zaposlenja, i nadam se da ćemo se u narednom periodu intenzivno posvetiti ovom projektu. Garancija za mlade je novi instrument EU za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 30 godina nastoje što brže aktivirati na tržištu rada. Ovaj program se odnosi na ponude za posao, ponude za dodatna školovanja, stažiranja, kao i odrađivanja pripravničkog staža. Sama Garancija za mlade ne garantuje zapošljavanje, već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti bržu aktivaciju mladih ljudi koje žele da se profesionalno ostvare u najkraćem mogućem roku.

PRIME redakcija: Evropske integracije zahtijevaju usvajanje određenog sistema vrijednosti. Koje od tih vrijednosti primjećujete kod mladih u Crnoj Gori, a na kojima treba raditi?

KORDIĆ: Mladi ljudi u Crnoj Gori već uveliko njeguju ili su prihvatili mnoge evropske vrijednosti. Neke od njih su, između ostalog, spremnost za dijalog i izgradnju bolje budućnosti za građane Crne Gore. Mladi u Crnoj Gori svakako da dijele one vrijednosti koje doprinose snaženju građanskog društva, demokratije, inkluzivnosti, tolerancije i jednakih prava za sve. Sa druge strane, potreban je njihov aktivniji društveni angažman i uključivanje u oblikovanje svih javnih politika – počev od obrazovanja, nauke, istraživanja, kulture, sporta, do zaštite životne sredine, prava lica s invalididetom, politike zapošljavanja i mogućnosti za razvijanje spostvenog biznisa, itd. Dakle, politika mladih i zaštita njihovih interesa treba da bude zajednički imenitelj za sve javne politike koje se kreiraju u našem društvu. Dakle, da se na javnim raspravama i konsultacijama o nekoj sektorskoj politici, strategiji ili zakonu jasnije čuje glas mladih, njihova pozicija i interes.

Svakako, ono na čemu EU insistira su stručno obrazovanje, unapređenje digitalnih vještina, odnosno, više praktičnog rada. Važan dokument EU u ovom dijelu je Strategija EU za mlade 2019-2027. koja promoviše proaktivno učešće mladih u svim strukturama evropskog društva, povećanje njihove mobilnosti i interakcije kroz podršku razmjena, inicijativa i aktivnosti u polju djelovanja mladih. Podsjetiću da su ključne riječi evropske omladinske politike upravo engage, connect, empower, što zapravo predstavlja suštinu kretanja koje je potrebno i crnogorskoj omladini – da ih podstaknemo, povežemo s ostatkom svijeta i osnažimo kako bi mogli da preuzmu kontrolu nad svojim životom i da utiču na demokratske tokove u svom okruženju.

Neke od zapaženih vještina kod mladih u Crnoj Gori su svakako poznavanje više stranih jezika, izvrsno poznavanje digitalnih vještina i ali i razvijena tolerancija na različitosti u društvu. Međutim, ključno je poraditi na proaktivnosti mladih u smislu njihovog učešća u donošenju odluka koje se svakako odražavaju i na njihov kvalitet života. Takođe, ono što je od velikog značaja za našu državu je i uvezivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada i na tome treba da bude pažnja donosioca odluka kako bi mogli da što bolje i efikasnije damo prosotora mladim ljudima da istaknu svoj glas i vrijednosti.

PRIME redakcija: Koliko smo od početka otvaranja pregovora pa sve do danas napredovali u procesu integrisanja?

KORDIĆ: Od samog početka pregovaračkog procesa, Crna Gora je prošla kroz vrlo intenzivne i izazovne periode prije svega u usklađivanju zakonodavstva s evropskim pravnim okvirom koji predstavlja aksiom za sve ostale promjene u društvu i državi. Upravo tako se kontinuirano radilo na usklađivanju obrazovnih i kulturnih politika, posebno u dijelu promovisanja jednakosti, akcenta na ranjivim kategorijama društva i na potrebi za kontinuiranim obrazovanjem i nadogradnjom ličnih i profesionalnih vještina. Posebno smo ponosni na promovisanje mobilnosti crnogorskih studenata, tako da je jedna od najznačajnijih postignuća upravo sve snažnije učešće u programima EU. Najpoznatiji je program Erasmus+ koji mladima omogućava stipendiran boravak i studiranje na nekoj od ustanova visokog obrazovanja iz programskih zemalja u okviru studentske razmjene na svim nivoima studija (osnovne, master, doktorske) ili boravak nastavnog ili administrativnog osoblja zaposlenog na ustanovi visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

Ohrabruje i činjenica da su u Crnoj Gori uspostavljeni i omladinski servisi u 11 gradova: Podgorici, Cetinju, Mojkovcu, Danilovgradu, Šavniku, Nikšiću, Pljevljima, Petnjici, Plavu, Kotoru i Baru.  Na ovaj način, država se okreće mladima i želi da afirmiše njihov učešće u kreiranju javnih politika.

Položaj i uloga mladih prije samo 10 godina i danas se znatno razlikuje i smatram da treba da istrajemo na tom putu, budući da upravo mladi oblikuju viziju evropske budužnosti Crne Gore

PRIME redakcija: Obrazovanje, zapošljavanje i mobilnost su teme koje interesuju mlade. Šta EU nudi mladima iz Crne Gore kada su ova polja u pitanju?

KORDIĆ: Crna Gora, kroz program Erasmus+, podstiče jačanje potencijala mladih za aktivno učešće u građanskom društvu, razvoj liderskih vještina, solidarnosti i razumijevanja između kultura kroz djelove programa koji se odnose na visoko obrazovanje. Neki od proriteta Erasmus+ projekta su daunaprijedi i podrži razvoj svih nivoa obrazovanja, ojača veze između formalnog, neformalnog i informalnog učenja, osnaži vezu obrazovanja sa svijetom rada, stvori dodatne vrijednosti za evropski prostor obrazovanja kao i da poveže zemlje članice u definisanju obrazovnih politika.

Za sprovođenje Erasmus+ projekta su nadležne Evropska komisija, Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizuelnu umjetnost i kulturu (EACEA), nacionalne agencije u programskim zemljama i nacionalne Erasmus+ kancelarije u partnerskim zemljama. Crna Gora je partnerska zemlja i ima trenutno status Kancelarije, i jedan od ciljeva kojem težimo je da se transformišemo u Agenciju budući da bi na taj način mogli kao država da koristimo mnogo više programa u kojima bi naši mladi takođe imali prostora da izgrađuju i njeguju svoje vještine.

RYCO (Regionalna kancelarija za saradnju mladih), kao međunarodna organizacija koju su uspostavile zemlje Zapadnog Balkana, je pozitivan model saradnje usmjeren na pomirenje, dijalog i saradnju mladih u regionu kroz raznovrsne programe razmjene. Aktivnosti RYCO su od samog osnivanja podržane od strane vlada Francuske i Njemačke, dok organizacija sarađuje sa međunarodnim i regionalnim organizacijama, poput UN i specijalizovanih agencija UNPBF, UNICEF i UNDP u regionu, zatim OEBS (Misijama u regionu) GIZ, AFD, EU i drugim brojnim regionalnim fondacijama i organizacijama. Misija RYCO ogleda se u podršci inicijativama koje promovišu pomirenje, regionalnu mobilnost mladih i saradnju, učešće u društvenom i političkom životu, težeći sveukupnom jačanju regionalnih veza, kao i doprinosu svim reformskim procesima u okviru evropskog integracionog procesa.

S ciljem pospješivanja omladinskih politika i trendova, Crna Gora afirmiše nacionalni zakonodavni okvir kroz Zakon o mladima, a kroz program Evropske omladinske kartice omogućava povoljnosti i finansijske „olakšice“ za sve građane Crne Gore do 29 godina.

Kada je u pitanju oblast kulture, program Kreativna Evropa je najznačajniji fond EU za podršku kulturi, umjetnosti i audiovizuelnim djelatnostima, kroz koji se podržavaju: inicijative sektora kulture (promocija prekogranične saradnje, evropskih platformi, umrežavanja i književnog prevodilaštva), inicijative audiovizuelnog sektora (razvoj, distribucija ili pristup audiovizuelnim djelima, itd.) i međusektorska saradnja. To je program EU koji pruža podršku evropskoj kinematografiji i  kulturnim i kreativnim sektorima kako bi se povećao njihov doprinos zaposlenosti i razvoju. Najveći dio projekata koji dobijaju podršku ima prekograničnu dimenziju. Osim donacija za pojedinačne projekte, program takođe podržava inicijative koje imaju slične ciljeve, kao što su: Evropska prijestonica kulture, oznaka Evropske baštine i drugo.

U boljem adresiranju politika koje se tiču mladih Crnoj Gori može doprinijeti i jedna od novih inicijativa EU koja nudi takvu podršku – ALMA koja je usmjerena upravo na zapošljavanje, društvena pitanja i inkluziju, a zasnovana na motu: „aim, learn, master and achieve“. ALMA će biti implementirana u okviru Evropskog socijalnog fonda Plus (ESF+) od strane država članica i uz podršku Evropske komisije na nivou EU. ALMA ima za cilj da ponudi učesnicima monitoring  boravka u inostranstvu u trajanju od 2 - 6 mjeseci u drugoj državi članici EU kao i sveobuhvatan projektni ciklus koji podrazumijeva obuku i savjetovanje na svakom koraku. Cilj je da se podstakne uključivanje mladih (18 – 30 godina) u matičnu zemlju unapređivanjem njihovih vještina, znanja i iskustva i da im se tako pruži prilika da stvore nove veze širom Evrope. Krajnji cilj je da se integrišu u društvo i nađu svoje mesto na tržištu rada. ALMA će takođe dopuniti postojeće programe koji podržavaju mobilnost mladih ljudi kao što su Erazmus+ ili Evropski korpus solidarnosti, tako što će se brinuti za grupu mladih ljudi koji nisu obuhvaćeni ovim programima.

U oblasti inovacija, dobre prilike nudi i program Horizont Evropa (EU program za istraživanje i inovacije (2021-2027) - za zelenu, zdravu, digitalnu i inkluzivnu Evropu). Ovaj program ima za cilj da omogući ostvarivanje maksimalnog učinka i strateških prioriteta EU, kao što su oporavak, zelena i digitalna tranzicija, rješavanje globalnih izazova radi poboljšanja kvaliteta svakodnevnog života, jačanje nauke i tehnologije EU zahvaljujući većem ulaganju u visokokvalifikovane ljude i najsavremenija istraživanja, podsticanje industrijske konkurentnosti EU i njene uspješnosti u području inovacija, posebno podsticanjem inovacija kojima se stvaraju nova tržišta preko Evropskog savjeta za inovacije i Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju i drugo.

PRIME redakcija: Dobar i prosperitetan mladi građanin/ka - model prema EU vrijednostima koliko se i gdje razlikuje od modela koji baštini crnogorske vrijednosti?

KORDIĆ: Crna Gora predstavlja neodvojivi dio mozaika evropske civilizacije i zaista predstavlja primjer u regionu kako se suštinski društvo usmjerava ka evropskim vrijednostima - a to su mir, solidarnost i demokratija. Izrazito visok procenat građana Crne Gore koji su u kontinuitetu, godinama unazad naklonjeni članstvu Crne Gore u EU govori upravo o tome kako smo kao društvo opredijeljeni ka idealu „slobodne i prosperitetne Evrope“, ali i građanskom drušvu s evropskim predznakom standarda u svim javnim politikama. Vrlo važan segment je i činjenica da Crna Gora može svoje najvrijednije posebnosti, kao što je antifašistička tradicija i multietnički i multikonfesionalni sklad, ugraditi u savremeno evropsko društvo. Dalje, EU počiva na premisi „ujedinjeni u različitostima“, što je princip od kojeg i Crna Gora kreće, a posebno je bitno da naši mladi građani imaju svoj prostor u kome će sve svoje vrijednosti i različitosti promovisati kako bi jednog dana bili ravnopravni sa svojim vršnjacima u EU. Da bismo promovisali viziju Evrope o razvojnim prioritetima, ali i da bismo se suočili i zaustavili trenutne demografske trendove i, konačno, zadržali kvalifikovan kadar i mlade ljude u zemlji, kao ključnom katalizatoru za bolju konkuretnost i rast, nastojimo da kontinuirano ulažemo u obrazovanje i razvoj djece i mladih. Crna Gora ima kapacitete i načine da kroz saradnju između institucija i organizacija obrazovanja i tržišta rada pruži prostor za rad i usavršavanje mladih. Primjera radi, program Evropa sad je inkluzivnog karaktera i naročito usmjeren na mlade i zaustavljanje odliva mozgova iz zemlje, budući da je  ima za cilj poboljšanje statusa i nivoa zaposlenosti i uslova rada, uz predviđeno povećanje minimalne zarade i smanjenje poreza i doprinosa. Na ovaj način, država se odriče dijela prihoda od poreza i dopinosa u korist zaposlenih i poslodavaca što bi trebalo da posluži kao podsticaj i stimulans mladim ljudima.

Crna Gora posvećeno radi na brojnim zakonskim i strateškim rješenjima ne bi li omogućila dalje usavršavanje i afirmisanje vještina kod mladih. Mladi građani imaju puno pravo i potrebu da budu vrlo aktivni u kreiranju i sprovođenju javnih politika, posebno u procesu evropske integracije, kao budući prosperitetni građani EU. Istovremeno ulažući u mlade i njihovu nadogradnju ličnih i profesionalnih profila, ovaj proces će podržati i njihovu participaciju u demokratskom životu. Najvažnija potreba crnogorskog društva jeste društveno i građansko angažovanje mladih, stoga vjerujem da ćemo pravovremenim i neprestanim ulaganjem u politike kojima se jača ljudski kapital otvoriti prostor za nove evropske generacije koje će predvoditi Crnu Goru među članicama EU.

 

Jovan Popović

FOTO: Kancelarija za evropske integracije

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.