Disfunkcionalna porodica ne doprinosi inkluziji romske i egipćanske djece

Djeca iz romske zajednice od malih nogu izložena su različitim oblicima nasilja u porodici, kao i zanemarivanju i zlostavljanju od strane  roditelja. Njihov život se uglavnom odvija na ulici gdje se bave prosjačenjem ili se odaju delikvenciji. Takav život ostavlja ozbiljne  posljedice na razvoj djeteta trajno ga udaljujući od mogućnosti inkluzije u društvo.

Jedan od načina da se djetetu nadomjeste uslovi za normalan razvoj i odrastanje jeste i smještanje u ustanove za nezbrinutu djecu ili u druge porodice koje će brinuti o njihovom vaspitanju i odrastanju.

Koliko je disfunkcionalnih porodica u romskoj zajednici, te ostavljene i zanemarivane djece, ne može se sa preciznošću utvrditi jer podatak o broju romske djece koja su oduzeta od roditelja ne postoji.

Dom za nezbrinutu djecu ,,Mladost”  u Bijeloj, u opštini Herceg Novi, ne posjeduje podatke o broju romske i egipćanske djece kako ne bi pravili podjelu na osnovu boje kože ili nacionalnosti, kazali su za PRIME redakciju iz te ustanove.

,,Ne posjedujemo  podatke o broju djece romske i egipćanske nacionalnosti koja se trenutno nalaze na smještaju u domu. U dokumentaciji koju Centri za socijalni rad dostavljaju prilikom smještaja djece u našu ustanovu ne piše koje su nacionalnosti, a to nije ni predviđeno nijednim zakonom ili drugim pravnim aktom te ih zaposleni u Domu o tome ne pitaju niti to posebno evidentiraju”, rekla je samostalna savjetnica u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Jelena Raičević.

Gordana Krunić, diplomirana socijalna radnica u Dječijem domu  takođe je istakla da ni oni ne vode evidenciju o romskoj i egipćanskoj djeci pri dolasku u pomenutu ustanovu.

,,Pri dolasku u Dom ne pitamo koje je nacionalnosti koje dijete,  ne vodimo evidenciju o tome niti nam je taj podatak poznat”, rekla je ona.

Krunić dodaje da djeca u Domu imaju iste probleme kao i djeca koja rastu sa roditeljima.

,,Neka sa pohađanjem  škole, neka sa ponašanjem, neka sa adoloscentnim krizama, neka sa  poštovanjem autoriteta i slično”, kazala je ona.

Prema raspoloživim podacima romska djeca u pomenutom domu ne nailaze na diskriminaciju.  Iz kancelarije Zaštitnika za ljudska prava i slobode kažu da  nijesu zabilježili slučajeve kršenja ljudskih prava i diskriminacije ove djece.

,,Institucija Zaštitnika do sada nije dobijala pritužbe koje se odnose na diskriminaciju romske i egipćanske djece u Domu "Mladost" Bijela”, kazala je Milana Bojović, savjetnica zaštitnika.

S obzirom da se podaci o nacionalnoj pripadnosti ne uzimaju, kako su nam sagovornici potvrdili, ostaje pitanje da li djeca zaista ne trpe nasilje jer pripadaju romskoj zajednici.

Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do oduzimanja djece od roditelja, prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja, su zanemarivanje osnovnih potreba djeteta, kao što su zdravlje i obrazovanje, ali i fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje, nasilje među roditeljima, prisiljavanje djeteta na rad, prosjačenje, te trgovina ljudima.

,,Mjera izdvajanja djeteta iz porodice te njegov smještaj u dom ili hraniteljsku porodicu,kao radikalna mjera, preduzima se kad su interesi djeteta toliko ugroženi da se ranije navedenim radnjama ne može postići željeni učinak., kazala je samostalna savjetnica u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Jelena Raičević.

U slučajevima kada se dijete oduzme od roditelja država preuzima brigu o njemu što je regulisano Porodičnim zakonom. U određenim slučajevima, definisanim zakonom, dijete se smješta u drugu porodicu radi čuvanja i vaspitavanja.

Andrija Đukanović, sociolog ističe da disfunkcionalna porodica utiče na inkluziju romske i egipćanske djece.

,,Naravno da disfunkcionalna porodica utiče na inkluziju romske i egipćanske djece. Pa to vidimo na slučajevima ranog napuštanja škole, prosjačenja, raznih oblika delikvencije kod romske djece”, objašnjava sagovornik redakcije PRIME.

Ako porodica ne funkcioniše na pravi način, kaže on, odnosno ne predstavlja sredinu za zdravi razvoj djeteta za očekivati je da dijete krene pogrešnim putem.

„Brojna istraživanja su pokazala da npr. djeca koja prosjače na ulicama naših gradova dolaze iz disfunkcionalnih porodica koje ih zanemaruju ili zlostavljaju. Roditelji su alkoholičari ili korisnici  psihoaktivnih supstanci, nasilnici. Takva djeca rano napuštaju školu, provode svoje vrijeme na ulici izložena nasilju, verbalnom i fizičkom, što sve utiče i na njihov phiso-socijalni razvoj. Bez škole nemaju budućnost, nemaju izgleda da svoju trenutnu situaciju poprave“.

Porodica kao vrlo važan dio odrastanja i socijalizacije, ističe Đukanović, u najvećoj mjeri utiče na razvoj djeteta. Ako je nesređena, opterećena unutrašnjim sukobima i nasiljem velika je vjerovatnoća da se dijete neće moći usmjeriti u pravom smjeru.

„Takva djeca, dakle ostaju na margini društva bez šansi da se uključe u društvene tokove. Socijalna inkluzija romske zajednice zahtijeva između ostalog i visok nivo svijesti roditelja koji uprkos teškoćama i kratkoročnim interesima za ostvarivanjem prihoda moraju imati volje i snage da svoju djecu školuju, da ih vaspitavaju i uključe u društvo. U mnogim porodicama nažalost, mada je to uslovljeno siromaštvom, roditelji gledaju svaki način da djecu "iskoriste" za sticanje sredstava za goli opstanak uključujući ih u rad, prosjačenje i slično“, zaključuje naš sagovornik.

Slavko Milić, direktor Defendologija Centra iz Nikšića smatra da su romska djeca u velikoj mjeri izložena nasilju od svojih roditelja.

„Nasilje se često dešava ako djeca ne donose dio novca od prosjačenja koji se od njih zahtijeva pa pribjegavaju različitim modelima ako ne mogu da isprose silom tražena sredstva. Snalaze se kako ne bi trpjela različite oblike zlostavljanja i zanemarivanja u porodici ili sredini bliskoj porodici“.

Milić navodi da su Defendologija centar i Centar za romske inicijative potpisale Memorandum o saradnji sa predstavnicima Dječjeg doma "Mladost" iz Herceg Novog.

„To je još jedan od značajnih koraka u prevazilaženju problema sa kojima se suočavaju djeca iz RE zajednice prilikom privremenog ili stalnog boravka u ovoj ustanovi“.

Izvršni direkotor Romske organizacije mladih ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca“ Elvis Beriša ističe da iako je problem disfukcionalnih porodica dugoročno prisutan u romskoj zajednici, romske organizacije nemaju kapaciteta da ga riješe.

„NVO sektor, posebno romski, nema kapaciteta da se bavi ovom problematikom s obzirom da je za ovaj vid aktivnosti potrebno imati specijalistička znanja i kapacitete da bi se na pravi način odgovorilo potrebama koje zahtijeva rad sa djecom. Osim toga finansijski kapaciteti romskog civilnog sektora su ograničeni i zavise od podrške donatora što može i dovodi u pojedinim slučajevima do prekida u radu i nemogućnosti da se aktivnosti odvijaju u kontinuitetu“.

Ovom problematikom, primjećuje Beriša, izbjegavaju da se bave i proromske organizacije koje inače sprovode različite velike projekte za inkluziju Roma, a koji ne zahtijevaju mnogo analize i svakodnevnog rada koji se za ovaj problemom mora uložiti. 

„Institucije sistema su nedovoljno posvećene jer ovaj problem povezuju sa običajnim pravom romske zajednice, a zaboravljaju se Konvencija o pravima djeteta i najbolji interes djeteta“, zaključuje Beriša.

Djeca iz disfunkcionalnih romskih porodica ostaju i dalje na marginama društva zbog nacionalne pripadnosti koju institucije sistema ne bilježe. Osim problema koja dijele sa svojim vršnjacima a koji rastu sa roditeljima, ostaje im da se nose i sa problemima prisilnog rada, prosjačenja, ugovorenih brakova, trgovine ljudima...

Violeta Hajrizaj 

Fotografije:

Peakpx

Andrija Đukanović, sociolog (Privatna arhiva)

mr. sci Slavko Milić, direktor Defendologija Centra iz Nikšića (Privatna arhiva)

Elvis Beriša, izvršni direktor NVO ,,Koračajte sa nama – Phiren amenca“ (Privatna arhiva)

Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u tekstu isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.