Usavršavanje i ostvarivanje snova kao „nuspojave“ volontiranja
Na sajtu ADP - Zid piše da je volontiranje aktivnost koja mora da zadovoljava osnovna četiri uslova: da je dobrovoljno, besplatno (ne dajte novac za volontiranje i ne dobijate novac), da ulažete lične resurse i da je organizovano. Međutim, nakon razgovora sa volonterima, stiče se utisak da je u toj definiciji štošta izostavljeno.
Prema riječima Nađe Stolice i Tončija Gabelića, volontiranje je: rad na sebi, usavršavanje, upoznavanje novih ljudi, dobijanje prilika za posao, novo iskustvo i zabava.
Jedna od organizacija koje nude iskustvo volontiranja je AIESEC. To je međunarodni pokret studenata i mladih, namijenjen ljudima koji žele da se oprobaju u sistemu praksi u inostranstvu i na taj način steknu iskustvo. AIESEC ima sjedišta u: Podgorici, Budvi i Beranama.
Jedna od AIESEC volonterki, Nađa Stolica, podijelila je svoje iskustvo volontiranja na šestonedjeljnom programu u Mađarskoj.
Njena želja je bila da unese malo dinamike u svoj, u tom momentu, poprilično monoton život, pa se prijavila za praksu na internacionalnom ljetnjem kampu za djecu. Predavala je engleski jezik djeci iz svih krajeva svijeta, volontirajući po pet sati radnim danima. Kaže da je to bila idealna prilika da putuje, upoznaje ljude i radi na sebi.
„AIESEC organizacija ima sjajan događaj - YouthSpeak forum, koji svake godine okuplja stručnjake iz oblasti koje su nama mladima veoma važne. Upravo na ovom događaju 2018. godine se u meni probudila želja da postanem dio organizacije i pođem na praksu“, kazala je Stolica.
Ona smatra da „informacije o volontiranju nisu baš „servirane“, ali da onaj koji želi može vrlo lako da ih nađe“. Takođe, dodaje da broj volontera u Crnoj Gori raste, i da su to uglavnom jako mladi ljudi sa potpuno drugačijim pogledima na svijet.
„Upravo ovi mladi ljudi razbijaju predrasude o volontiranju i svojim primjerom utiču na ljude oko njih. Volontiranje se ne uči iz knjige i ne postoji recept za poboljšanje interesovanja. U volontiranje se zaljubljujete tek kada pokušate. Tada shvatite da volontiranje nije neplaćen rad za nekog, već rad na sebi, rad za bolje danas i još bolje sjutra. Trik je u tome da nađete nešto što vas zanima i dobrovoljno krenete da se bavite time“, rekla je Stolica.
Ukoliko želite da se upustite u svijet volontiranja, ona savjetuje da se priključite događaju ili izletu neke nevladine organizacije.
„Opuštena atmosfera stvorena u društvu onih koji imaju slična interesovanja kao vi je prilika da zavirite u organizaciju i procijenite je li za vas ili ne“, navela je Stolica.
Prema njenim riječima, upravo prilika da radite ono što vas interesuje, a ne ono što vam je nametnutno, jeste čar volontiranja.
„Ukoliko recimo želite da naučite vještine potrebne za preživljavanje u šumi, odete na kamp sa Izviđačima i obogatite se znanjem kroz par dana igre. Ako vas recimo ispunjava pomaganje ljudima, Crveni Krst organizuje sjajne radionice prve pomoći i akcije na kojima volonteri pomažu svojim sugrađanima“, savjetuje Stolica.
Ona kaže da su iskustva i priče ljudi najveći izvor motivacije, ali da volonterizam nema dovoljnu pažnju javnog mnjenja.
AIESEC, Crveni Krst, Izviđači i Planinarsko smučarsko društvo Javorak su samo neke od organizacija u kojima je volontirala.
„Trenutno studiram u inostranstvu i svoje slobodno vrijeme provodim u jednoj od studentskih organizacija. Svaki minut volontiranja je oblikovao mene kao ličnost, moje navike i moj pogled na svijet. Uspomene me često raznježe, a stečene vještine mi svakodnevno olakšavaju život“, zaključuje Stolica.
Nema podataka koliko ukupno volontera ima na nacionalnom nivou, jer svaka organizacija ima podatke za sebe, ali Milena Šćepanović, iz ADP-Zid, govori da je veliki broj mladih prošao kroz razne obuke i edukacije kako u zemlji tako i u inostranstvu.
„U decembru smo poslali čak petoro mladih za Tursku, petoro za Albaniju i Srbiju. Veliki je broj programa koji se realizuje za mlade i postoji veliki broj prilika za sve njih od 17 do 30 godina“, rekla je Šćepanović.
Volontiranje je ogroman ekonomski resurs, svuda u svijetu. U Britaniji je to 7.6% GDP, a u SAD se na jedan uloženi dolar u volontiranje ostvaruje povraćaj od 2.3 dolara.
Šćepanović smatra da je ekonomska vrijednost volontiranja u Crnoj Gori zanemarena. Međutim, kako kaže, ono što imamo kao pozitivnu stranu jeste da postoji empatija.
„Kao organizacija radimo na obnovi socijalnog kapitala u zajednici. Svake godine imamo sve veći i veći broj ljudi koji se prijavljuju za Godišnju nagradu za volonterizam, a koju dodjeljujemo već 15 godina zaredom povodom Međunarodnog dana volontera“, kazala je Šćepanović.
U susjednoj državi, Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politke, u 2020. godini je ukupno volontiralo 48.386 osoba, sa 2.819,655 volonterskih sati.
Kroz Evropske snage solidarnosti mlade osobe od 18 do 30 godina mogu učestvovati u međunarodnom volontiranju od dva mjeseca do godine dana, a mladi mogu volontirati i izvan zemalja Evropske unije.
Tonči Gabelić, student prve godine master studija Novinarstva, jedan je od volontera koji je volontirao u čak tri studentske organizacije istovremeno.
Gabelića je volonterstvu privukla želja za usavršavanjem i praktičnim znanjem u oblasti radio novinarstva.
„To mi se činila kao idealna prilika za prve novinarske korake. Osim toga, dolazim iz malog mjesta stotinama kilometara udaljenog od Zagreba u kojem se fakultet nalazi. Poslavši molbu za volontiranje na portalu, imao sam na umu kako ću upoznati brdo novih i zanimljivih ljudi, steći nova prijateljstva i poznanstva, dobro se zabaviti i iskoristiti priliku za učenje od profesionalaca“, rekao je Gabelić.
Tonči smatra da mu je upravo volontiranje na studentskom radiju donijelo ispunjenje snova - dobijanje posla u agenciji za proizvodnju radijskih vijesti.
On govori da na drugoj godini studija nije imao dobru priliku da se oproba u radijskom novinarstvu, pa je odlučio da pošalje svoj CV redakciji najslušanijeg nacionalnog radija u Hrvatskoj.
„Nedugo nakon toga pozvan sam na audiciju koju, naravno, nisam prošao budući da stvarnog, praktičnog znanja u pisanju radijskih vijesti nisam imao“, rekao je Gabelić.
Nakon upisane treće godine novinarstva, prijavio se za volontiranje, pisanje i čitanje radijskih vijesti na Radio Studentu.
„Godinu dana nakon volontiranja i stjecanja ozbiljne radijske prakse, posebice u informativnom programu, prihvatio sam poziv agencije za proizvodnju radijskih vijesti čiji sam djelatnik nešto više od pola godine. Svoje sam snove ispunio zahvaljujući volontiranju“, kazao je Gabelić.
Tonči je za programe volontiranja saznao putem društvenih mreža, i smatra da teme o volontiranju nisu zastupljene u hrvatskim mainstream medijima.
„S obzirom da je riječ o volonterskim medijima, dobro je što svaki od njih ima svoje profile na društvenim mrežama pa se na jednostavan i brz način dade razaznati kada i gdje se pozivaju novi članovi te ostale bitne informacije. Općenito mislim da su upravo zbog društvenih mreža studenti dobro informirani o prilikama za volontiranje“, rekao je Gabelić.
Kao i Nađa, Tonči ističe da se kroz volontiranje upoznaju novi ljudi i stiču nova prijateljstva, te dobije prilika pomagati nemoćnima i socijalno ugroženim.
„Mislim da je volontiranje sjajna prilika i ovim putem pozivam sve studentice, studente, mlade i sve ostale da se okušaju u volontiranju jer benefiti su višestruki“, zaključio je Gabelić.
Ukoliko još nisi bio volonter/ka, nadamo se da smo te inspirisali da to učiniš. Kao što smo rekli, nuspojave uključuju - usavršavanje i ostvarivanje snova.
Milica Lipovac
Članak je nastao u okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji) koji je finansijski podržan od Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom članku isključiva su odgovornost PRIME redakcije i ne odražavaju nužno stavove donatora.
https://www.youtube.com/watch?v=Hv-mOmjkfKQ